Balkanci izrazito netolerantni
Švedski ekonomisti Niklas Bergen i Tereza Nilson su pokušali da utvrde da li ekonomske slobode čine ljude manje ili više sklonim rasizmu i netoleranciji, ali su došli do zaključka da te dve stvari nisu povezane, već imaju veze sa povećanom migracijom stanovništva i osećajem pripadnosti naciji, prenosi Danas.
Švedski istraživači su napravili mapu rasne netolerancije na osnovu pitanja koje je postavljeno stanovnicima u više od 80 država širom sveta - "Kakve ljude ne biste želeli za komšije?", odnosno procenta odgovora "ljude druge rase". Prema njihovom istraživanju, mnogi na Balkanu "možda zbog toliko godina etnički obojenih ratova", izrazili su niži stepen rasne tolerancije.
Vitomir Mihajlović, predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine, kaže za Danas da smo u velikoj meri netolerantno društvo.
"Pripadnici romske nacionalne manjine posebno su izloženi diskriminaciji. Najviše kod zapošljavanja i u oblasti obrazovanja. Rom je „obeležen“ od rođenja, pa sve do smrti, ne samo od pripadnika većinskog naroda, Srba, već i od drugih nacionalnih manjina u sredinama gde su oni većinska populacija", ističe Mihajlović. On dodaje da se netolerancija društva u Srbiji ne ogleda samo prema odnosu prema drugim rasama ili manjinskim narodima već i prema LGBT populaciji.
"Zakon o zabrani diskriminacije donet je 2009. To je dobar zakon, međutim, njegova primena u praksi je izostala", naglašava Mihajlović.
Slobodan Cvejić iz Instituta za sociološka istraživanja kaže za Danas da u Srbiji postoji mnogo istraživanja o tome koliko smo kao društvo tolerantni, i da sva ona pokazuju nizak stepen tolerancije.
"Međutim, kako prolazi vreme od etničkih sukoba i ratova na ovim prostorima, nivo netolerancije se smanjuje. Diskriminacija je u velikoj meri i posledica dominantne kulturne i političke ideologije, a njoj su u Srbiji najviše izloženi Romi, Albanci i pripadnici LGBT populacije", kaže Cvejić. On dodaje da se takve pojave mogu smanjiti samo striktnom primenom zakona, jer zakonodavni okvir i institucionalni mehanizmi protiv diskriminacije postoje.
"Potrebno je kažnjavati one koji diskriminišu, ali i ukazivati na što više pozitivnih primera tolerancije i tako ćemo menjati dominantnu kulturu", zaključuje Cvejić.
Prema ovom istraživanju najgore su se pokazali stanovnici Albanije, dok je Srbija u sredini zajedno sa Rumunijom i Mađarskom. Tolerantniji od stanovnika Srbije pokazali su se stanovnici Slovenije i Bosne i Hercegovine, dok u Hrvatskoj nisu skloni rasizmu, kao ni u Nemačkoj i u Austriji, prenosi Danas.
Izvor: Danas, B92