Mediteranska hrana najzdravija

Mediteranska hrana bogata maslinovim uljem i "siromašna" mesom smanjuje rizik oboljevanja od srčanih i oboljenja krvnih sudova 

Rezultati najnovijih istraživanja, objavljenih na skupu američkih kardiologa održanonm u Orlandu, kazuju da je ishrana siromašna masnoćama ali bogata voćem i povrćem sigurna barijera protiv srčanih oboljenja koja su, inače, najveće "ubice" u SAD.

U ishrani u mediteranskim zemljama najviše se koriste voće, povrće, ribu i maslinovo ulje kao i na manje mesa zbog, čega mediteranski narodi manje oboljevaju od srčanih i bolesti krvnih sudova.

U najnovijoj studiji istraživači su izučavali prehrambene navike 3.000 žena i muškaraca u Grčkoj starih od 18 do 89 godina koji nikada nisu imali srčane tegobe.

Ustanovljeno je da što su ljudi privrženiji mediteranskoj hrani manje su podložni riziku oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti.

Neki stručnjaci pretpostavljaju da su za smanjivanje rizika značajni i drugi faktori kao što su vežbe, fizičke aktivnosti ali i smanjene stresne situacije u mediteranskim zemljama.

Međutim, Demostenes Panagiotakos sa Univerziteta Harokopian u Atini predvodio je tim stručnjaka u novom istraživanju i objavio da su se rezultati pokazali tačnim čak i kad su uzimani u obzir indeksi telesne mase, fizičke aktivnosti, starosna dob, pol i stepen obrazovanja.

Potpuno nezavisno istraživanje na Univerzitetu Taft u Bostonu, u SAD, pomogla su da se bolje objasni zašto je konzumiranje ribe dobro za srce i da je najmanje dva riblja obroka nedeljno ključno u usporavanju oštećivanja srca.

Posebno se pokazala korisnost jedenja tunjevine i mesa "tamnih riba" kao što su losos, sardine i skuša za žene obolele od dijabetes.

Istraživači, međutim, nisu sigurni zašto se bela riba nije pokazala isto tako korisnom.

(FoNet)