TARZAN MILOŠEVIĆ, AMBASADOR CRNE GORE U SRBIJI: Svi smo prolazni, Crna Gora i Srbija su večne

Ambasador Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević progovorio je o odnosima dve države, zahtevima da bude proglašen "nepoželjnom osobom", o protestima u Crnoj Gori, ali i Srbiji, šta misli o Beogradu u kojem je dugo godina... Poziva na dijalog!

"Neka bude što biti ne može", misao je Petra Petrovića Njegoša, koji tada sigurno nije mislio da će se jednog dana u budućnosti Crna Gora i Srbija gledati "popreko". Kako smo došli do ove tačke, zašto smo došli do ove tačke? Kako je moguće da dve zemlje koje su prirodo okrenute jedna drugoj, koje veže... pa sve, sada budu zavađene ili da im odnosi budu hladni?

Zakon o slobodi veroispovesti koje je Skupština Crne Gore usvojila krajem prošle godine izazvao je dodatne tenzije na relaciji Srbija - Crna Gora. Srpska pravoslavna crkva i deo javnosti u Crnoj Gori oštro se protivi ovom zakonu, ne priznaje ga, smatrajući da vodi ka "otimanju crkvene imovine". U Crnoj Gori od usvajanja zakona traju protesti dela građana, vernika Srpske pravoslavne crkve, a paralelno s tim predstavnici crnogorskih vlasti poručuju da ne odstupaju od zakona, ali i pozivaju na dijalog.

To je, kako to već obično biva na ovom prostoru, raspalilo "niske strasti", pa su u Srbiji organizovani protesti ispred Ambasade Crne Gore, na kojima se dogodilo nedopustivo - gađana je, pogođena i oštećena zastava Crne Gore, uz, primetili su crnogorski zvaničnici, vrlo mlaku osudu odgovornih iz Srbije. Prethodno je jedan opozicioni lider (Boško Obradović iz Dveri) čak ispisao pogrdne grafite protiv predsednika Crne Gore na zgradi ambasade Crne Gore u centru Beograda, što je prošlo nekažnjeno.

U međuvremenu, u Crnoj Gori se dešavaju protesti dela građana, odnosno pristalica Srpske pravoslavne crkve, koji se ne mire sa zakonom. Mitropolija Crnogorsko-primorska, a to je ocenila i Vlada Crne Gore, dala je doprinos smirivanju tenzija, pozvavši vernike i pristalice na mirne proteste, koji se održavaju svakog četvrtka i nedelje. I dobro je što su ti protesti, na koje građani svakako imaju pravo, mirni.

Ova situacija, koja trenutno izgleda prilično zamršena, moraće da bude rešena.

O svemu ovome, o trenutnim prilikama u regionu i odnosima Srbije i Crne Gore, o Zakonu, predlozima da bude proglašen "personom non grata", MONDO je razgovarao sa ambasadorom Crne Gore u Srbiji, Tarzanom Miloševićem, koji, iako Bjelopoljac, može da se nazove i Beograđaninom, s obzirom na to da godinama obavlja neku funkciju u telima i organima u Srbiji.

Ambasador je rekao da se nada da će odnosi Srbije i Crne Gore ići uzlaznom putanjom, da nije prijatno čuti pogrdne parole od onih koje smatra bliskim, ideje da bude proglašen nepoželjnom osobom u Srbiji naziva "ostrašćenim reakcijama pojedinaca" i ističe da oštroj retorici nema mesta, niti to na bilo koji način doprinosi smirivanju tenzija. Veruje da se sve može rešiti dijalogom.

Dugo godina ste u Srbiji, bili ste savezni poslanik u nekadašnjem parlamentu Državne zajednice Srbija i Crna Gora, sada ste ambasador. Kako vi doživljavate Beograd i Srbiju? Šta vama znače Beograd i Srbija?

- U periodu kada sam bio poslanik u Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore istovremeno sam obavljao i funkciju predsednika Opštine Bijelo Polje, konkretno u tom periodu Beograd je predstavljao za mene ono što - grad izazovan i lep za život u njemu, istovremeno kulturni i administrativni centar, kako te državne zajednice, tako i one velike Jugoslavije. Državni oblici u kojima smo živeli su se menjali, ali Beograd je bio i ostaće grad koji je oduvek svojim gostoprimstvom držao otvorena vrata svim ljudima bez obzira odakle oni dolaze i bez obzira na njihove osobenosti. Sada sam u Beogradu i u Srbiji u potpuno novom kapacitetu, kao ambasador države Crne Gore, Srbiji prijateljske, ali samostalne, nezavisne i priznate države. I sve činim i činiću za maksimalno moguće unapređenje odnosa država, privreda i naroda. Kad imate dobru i iskrenu nameru, onda ovom poslu prilazite čistog i otvorenog srca. Od Srbije i Beograda očekujem da prepozna i podrži ne samo moje angažovanje nego sve ono pozitivno što dolazi i od Crne Gore i od crnogorskog naroda.

Kako ste se osećali kada ste slušali sve one parole protiv vas tokom protesta pojedinih organizacija ispred Ambasade Crne Gore i predstavnika vlasti u Crnoj Gori i šta vi kažete na sve to?

- Nije ni malo prijatno kada čujete da neko napada vašu državu, zvaničnike i dobar deo građana, a naročito nije ni malo prijatno kad to dolazi od nekog koga smatrate bliskim. Te parole, ružne poruke i postupci došle su kao produkt neiformisanosti, nedobronamernosti pojedinih ljudi i subjekata i neshvaćenih poruka koje su kao vrtlog usisale svu dotadašnju dobronamernost u odnosima dveju država. Ali, uvek sam znao, kao i naša država, da prepoznam ko, u čije ima i za čiji račun to govori. Svako ima pravo na mišljenje i izražavanje protesta, ali to ipak mora da bude u granicama pristojnosti, budući da mi sa Balkana delimo zajedničku kulturu življenja i političkog i građanskog aktivizma. U svim ovim nemilim dešavanjima koja su obeležila period za nama trudio sam se da postupam racionalno, u cilju smirenja situacije i smanjenja tenzija!

Jedan od izrečenih zahteva sa raznih protesta ispred zgrade Ambasade Crne Gore bio je i da se vi proglasite "personom non grata". Kako ste se osećali u trenutku kada ste to čuli, pogotovo što ste dugo godina u Beogradu, a pogotovo s obzirom na sve veze koje postoje između dve zemlje?

- Kao što sam naveo u prethodnom odgovoru, smatram da ovde moramo emociju potpuno staviti po strani i pokušati da objektivno sagledamo situaciju i uzroke zašto je došlo do takvih zahteva. Ja to pripisujem ostrašćenim reakcijama pojedinaca... Ničija funkcija, pa ni ambasadorska, ne treba da bude prepreka u odnosima dve države. Ali sam siguran da se u ovom trenutku diplomatijom moramo služiti da bismo prevazišli eventualne nesporazume i veštinom mudrih zajedničkih odluka doprinositi stabilizaciji situacije, upravo, kako ste naveli u pitanju, zbog svih veza koje postoje između ove dve zemlje, a naša zajednička obaveza je da te veze unapredimo. Ubeđen sam, a i na tome maksimalno i svakodnevno predano radim, da će odnosi Srbije i Crne Gore uvek ići na bolje, nikad na gore. Mi smo svi prolazni, a Crna Gora i Srbija kao samostalne međusobno priznate države su večne, i ja se nadam, biće uvek na istoj strani. Kratki su naši životi, a kamoli političke pozicije spram prošlih i budućih vekova.

Tokom protesta je, pirotehnikom, gađana i oštećena zastava Crne Gore. Vaš komentar...

- To je, svakako, ostavilo ružan i gorak ukus ne u našim ustima nego u našim srcima. To ne služi na čast ni onim koji su gađali, ni onima koji se nisu tome suprostavili. Verujem da se tako nešto neće ponoviti. Očekujem od autoriteta i medija da spuste tenzije, da zajedno promovišemo pozitivne a ne negativne strane naših odnosa.

Zašto je uopšte donet Zakon o slobodi veroispovesti i da li je moguće da se nađe kompromis? Koji je vaš predlog?

- Crna Gora je, kao i Republika Srbija, potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj Uniji. Na tom putu nas očekuje da svoje pravne i političke sisteme uskladimo sa evropskim vrednostima i dobrom praksom. Sloboda misli, savesti i veroispovjesti garantovana je Ustavom Crne Gore. Podsetiću da je u Crnoj Gori na snazi bio Zakon o slobodi veroispovijesti donet 1977. godine, znači usvojen pre gotovo pola veka, u bivšoj državi, u doba socijalizma, od kada su relevantni međunarodni standardi slobode veroispovjesti znatno unapređeni. Zakonodavac je prilikom donošenja pomenutog Zakona imao za cilj da pravno uredi ovu oblast i unese pravnu izvesnost u postojećim odnosima. Za tu svoju nameru zatražio je i dobio pozitivno mišljenje Venecijanske komisije. Nijedna država u našem regionu, pa ni šire, nema zakon koji je duže i pažljivije pripreman i oko kojeg su vođene detaljnije i otvorenije konsultacije sa svim zainteresovanim subjektima u državi i izvan nje. Zakon je usvojen od strane legitimne i legalne Skupštine većinom glasova u zakonitoj i redovnoj proceduri. I u Republici Srbiji i u Crnoj Gori propisan je put kojim se može osporiti izglasani zakon.

Pojedini pravni koraci protiv zakona su već preduzeti, iz Mitropolije najavljuju da će preduzeti sve raspoložive pravne mehanizme...

- Vidimo da su već podnete takve inicijative za ocenu ustavnosti i od strane beogradskih advokata, a ista se priprema i od strane Eparhijskog saveta Mitropolije crnogorsko-primorske. To je sasvim legitimno i poslednju reč o tom Zakonu daće Ustavni sud Crne Gore, a u krajnjoj instanci i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Nije intencija zakonodavca bila da bilo šta uzurpira ili oduzima niti jednoj verskoj zajednici, niti bi takav predlog zakona dobio 'zeleno svetlo' od relevantnih međunarodnih institucija. Zakon o slobodi veroispovesti garantuje svakom građaninu Crne Gore slobodu veroispovesti ili uverenja, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji države. Moramo poštovati i imati pravni okvir u kojem će sve verske zajednice biti odvojene od države i funkcionisati kao deo pravnog sistema države. Ja čvrsto verujem da nema skrivenih želja, skrivenih interesa i loše namere države Crne Gore prema bilo kojoj verskoj zajednici, a posebno prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

Koji je vaš predlog za rešenje trenutne situacije?

- Potrebno je, verujem da svi prepoznamo negativan efekat narativa u vezi sa zakonom i da svi napravimo napor da iskoračimo iz sfera nacionalizma koji uvek proizvode strah i manipulišu iskrenim osećanjima stanovništva, bila ona verska, identitetska ili kulturna. Dijalog je uvek najbolje rešenje. Vlada Crne Gore je spremna da, bez odlaganja, otpočne dijalog sa svim verskim zajednicama o primjeni ovog zakona, pre svega Mitropolijom crnogorsko-primorskom o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor, čim sama Mitropolija iskaže spremnost za ovom vrstom dijaloga. Usvajanje ovog zakona ne predstavlja prepreku za te razgovore.

Kako vi gledate na odnose Srbije i Crne Gore? Kako biste ih sada opisali i kako bi oni, zapravo, trebalo da budu? Bili smo "dva oka u glavi", sad smo, da tako kažem, "neprirodno razroki", a imamo isti cilj - evropske vrednosti, ponašanje...

- Vlada Crne Gore na čelu sa premijerom Markovićem nastoji da vodi politiku koja će doprineti stabilnosti regiona, a dobrosusedski odnosi su jedan od tri stuba naše vanjske politike. Iako su odnosi trenutno opterećeni, Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusedskih odnosa sa Republikom Srbijom, koji su dodatno osnaženi zajedničkim evropskim ciljevima i regionalnim kontekstom, te utemeljeni na realnim interesima, ekonomskoj, geografskoj i političkoj upućenosti jednih na druge. Smatram da postoji dosta prostora da se odnosi dve države unapređuju, što je u obostranom interesu, što je i ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović više puta apostrofirao.

Kako komentarišete izjave šefa srpske diplomatije Ivice Dačića o Crnogorcima koji žive u Beogradu?

- Dačić je iskusan političar sa višegodišnjim trajanjem. Istovremeno je lider Socijalističke partije Srbije u koju su znanje i energiju utkali i mnogi ljudi iz Crne Gore. Hoću da verujem da su oni zadovoljni tim odgovorom i pojašnjenjem.

Bilo je i drugih zvaničnika koji su upotrebljavali sličnu retoriku...

- Kada je reč o izjavama nekih zvaničnika, primećuje se da je retorika preterana i oštra, ali to je njihovo pravo i procena. Oštre poruke, od bilo koga dolazile, sigurno ne pomažu rešavanju novonastale situacije, idu na ruku samo najradikalnijim elementima političkog okvira u obe države. Verujem da je vreme najbolje rešeto, i da se političari moraju suzdržati oštre retorike i voditi računa kakve poruke šalju.

Složićete se da je nelogično, pa i neprirodno da nema čestih i intenzivnih sastanaka nosilaca najvažnijih funkcija Crne Gore i Srbije, jer mi jesmo najbliži jedni drugima, zar ne?

- Predsednik Đukanović i predsednik Vučić sa kompletnom administracijom u prethodnom periodu ulagali su dosta napora da se odnosi u regionu poprave, mogu slobodno reći da je tu bilo vrlo uspešno i na relaciji odnosa dve države i regiona uopšte. Sada je došlo do jednog drugačijeg trenda i narativa, pa je i Crna Gora bila meta određenih političkih izjava i poteza. Smatram da dijalog predstavlja najbolje rešenje i da treba uložiti napore u korist onoga što radimo zajednički sa Srbijom kao važnim spoljnotrgovinskim partnerom, sa kojim imamo ekonomske odnose, zajedničke projekte i regionalne inicijative, kao i intenzivnu saradnju na planu evropskih integracija. Želja i energija kod Crne Gore postoji!.

Gde vidite Crnu Goru i Srbiju za 5, 10 godina?

- Crna Gora je predvodnik evropskog procesa u regionu, i za cilj ima dobrosusedske odnose i stabilnost regiona. Nakon što je ostvaren prvi spoljnopolitički cilj, članstvo u NATO 2017. godine, Crna Gora je potpuno posvećena ispunjavanju sledećeg prioriteta, a to je članstvo u EU. Predstoji intenzivan rad i posvećenost tom procesu. Srbija je svakim danom ekonomski i infrastrukturno jača i stabilnija, to je jedan od uslova bržeg puta do Evropske unije. Nadam se da će i Crna Gora i Srbija postati članice EU u narednih 5 do 10 godina.

Izvor: Mondo.me
Foto: Goran Zlatković

Pogledajte još