Ponuda Brisela: Specijalan status i određene institucije na Kosovu

To je najviše što Srbija trenutno može da dobije, a prihvatanje te ponude otvorilo bi put za dobijanje datuma, javlja Tanjug.

Izvor Tanjuga upućen u pregovarački proces navodi da, ukoliko to što Brisel ponudi bude prihvatljivo za Beograd, Eštonova bi, u izveštaju sa kojim 16. aprila izlazi pred Savet ministara, preporučila da se Srbiji odredi datum za otpočinjanje pregovora o članstvu u EU.

Pored pitanja zajednice srpskih opština, tema razgovora večeras će biti i približavanje stavova Beograda i Prištine o implementiranju dosadašnjih dogovora, ali će predstavnici EU tražiti i jasne garancije za njihovu primenu.

Ostaje, navodi izvor Tanjuga, da Eštonova 14. marta u Prištini pokuša da utiče na kosovske pregovarače da "smanje apetite".

Pri tome, navodi izvor, ceo taj posao mora biti završen do 6. aprila, kako bi Eštonova mogla da pripremi svoj izveštaj za Savet ministara.

On, takođe, napominje da bi odbijanje Beograda znatno udaljilo zemlju od namere da dobije datum za otpočinjanje pregovora.

(old_image)

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić danas je uoči važnog sastanka u Briselu izrazio bojazan, odnosno svoju pretpostavku, da bi Srbiji mogao biti ponuđen "papir" čiji je nacrt on video i za koji ističe da je neprihvatljiv, ako ne bude izmenjen, a reč je o nacrtu prava koja bi imala srpska zajednica u okviru prištinske administaracije.

"Ako nam ponude papir koji je prepis zakona koji su u međuvremenu doneti u Prištini, bez ikakvog razmišljanja o tome šta su prava Srbije, ako iz tog papira bude jasno da oni bezmalo priznaju Kosovo kao državu, a o Srbiji ne vode računa, onda znači da nas EU ipak neće u svom sastavu", kazao je Nikolić novinarima.

Iz sedišta EU tvrde da briselska strana neće ponuditi nikakav papir, te da nije predviđeno potpisivanje bilo kakvog dokumenta.

"Videla sam u medijima informacije o non-pejperu, ali nema nikakvog non-pejpera. Danas su konsultacije u okviru dijaloga. Dijalog je u ključnoj fazi i za napredak Srbije važno je da u tom dijalogu imamo napredak i u tom pravcu idu naše konsultacije danas", rekla je portparolka Eštonove Maja Kocijančič novinarima u Briselu.

Kako navodi izvor Tanjuga, papir o kojem se govori u medijima, dokument je o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, o njemu sigurno neće biti reči danas u Briselu, a u medijima se, kako kaže, nenadano našao, mada je prvom potpredsedniku vlade Aleksandaru Vučiću bio predočen prilikom boravka u Berlinu.

Razgovor na tu temu, međutim, navodi izvor Tanjuga, ostaje u opciji za april ili tek za jesen.

Izvor Tanjuga objašnjava i da se, kad je reč o garancijama koje traži EU, one odnose na sprovođenje već postignutih dogovora, ali i na sve što bude dogovoreno u dve preostale runde dijaloga, 20. marta i 6. aprila.

Obe strane, navodi izvor Tanjuga, svesne su toga da se dogovoreno mora primeniti, uz napomenu da su neka rešenja već praktično implementirana, poput dogovora o oficirima za vezu ili finansiranju prekograničnih opština.

Razlike se, međutim, ispoljavaju u pogledu garancija i tu sve tri strane imaju svoje viđenje.

Srpska strana bi da donese neki zakon pa da se implementacija sprovodi kroz takav dokument.

Prištinska strana je za potpisivanje međunarodnog dokumenta, ugovora, čime bi mogla da pred domaćom javnošću opravda promenu ustava, koja predstoji.

Treća strana, Brisel, ili tačnije saradnici Eštonove, su za onu varijantu po kojoj se proces dogovaranja neće završiti nikakvim pisanim dokumentom, već će se propisati obaveze koje Beograd i Priština treba da realizuju, a onda bi sektor za proširenje EU brinuo o tome.

Time bi se, kako navodi izvor Tanjuga, obe strane "češljale" stalno kroz proces implementacije.

U takvoj postavci stvari, Unija se na neki način zalaže, kaže sagovornik Tanjuga, da se stranama u dijalogu prepusti primena, a da ih EU u tome stalno kontroliše, dok su Nemci, Amerikanci i Britanci pre za varijantu da se primena dogovora garantuje nekim dokumentom.

U tom smislu i uoči današnjeg sastanka s državnim vrhom Srbije postoji stalna komunikacija Eštonove i Berlina, kao i Vašingtona i Londona.

(BLIC, Tanjug)

Pogledajte još