Ne verujte predizbornim istraživanjima koja se pojavljuju u medjiima
Na to, upozoravaju sami istraživači, koji tvrde da se građani svakodnevno "napadaju" lažnim, falsifikovanim, "friziranim", pa i potpuno izmišljenim telefonskim ili terenskim anketama.
Tako se desilo da u javnost izlaze fantomska "američka" i "britanska" istraživanja, pa i navodne analize domaćih agencija, čije su rezultate njihovi vlasnici prvi put videli u medijima. Zbog toga su rezultati sondaža potpuno različiti i dijametralno suprotni, a pojedine stranke „variraju“ u rasponu od više od deset procenata.
Svetlana Logar, direktor istraživanja u agenciji "Ipsos - Stratedžik marketing", poručuje biračima da potpuno zanemare sva istraživanja koja su do sada objavljena.
"Navodni rezultati se 'lansiraju' potpuno neodgovorno i bez stručne interpretacije. Jer, ne može se prosto izvući brojka o rejtignu stranaka iz istraživanja koje ima više od stotinu pitanja. Zato su važna objašnjenja", kaže ona.
Logarova upozorava i da su vrlo često objavljivana i "njihova istraživanja", koja su u stvari bila potpuno izmišljena . "To govori o velikom haosu koji vlada u ovoj oblasti. Zbog svih negativnih posledica, mi uvek sugerišemo strankama da ne idu u javnost s rezultatima koje im dajemo, jer tako samo stvaraju konfuziju. Ti nalazi bi trebalo da se obelodane isključivo uz našu interpretaciju", ističe Logar.
Kako pišu Novosti, u Srbiji ne postoji ni zakon koji bi propisivao koja su istraživanja relevantna za objavljivanje, pa mediji mogu neprekidno da „serviraju pogače“ sa svojim rezultatima. Đorđe Vuković, iz CeSID-a, objašnjava za Novosti da cilj istraživanja nije da "pogode" rezultat.
"Nismo mi ni baba Vanga, niti imamo kristalnu kuglu. Isključivi cilj istraživanja koje radimo strankama jeste da im pomognemo da maksimalno iskoriste svoje izborne potencijale", kaže on. Vuković smatra i da partije "guraju" u medije naručena istraživanja jer misle da će tako uticati na birače.
"Ipak, uveren sam da je uticaj tih rezultata praktično minoran. Ko može da veruje navodnim američkim istraživanjima. Nameće se pitanje i na kom jeziku su Amerikanci anketirali srpskog seljaka", kazao je on.
Vuković je obkasnio i da šta bi svako istraživanje moralo da ima da bi bilo relevantno: "Mora da se objavi period kada je rađeno, na kom uzorku, da li je telefonski ili na terenu i koja su pitanja postavljena. Manja istraživanja se rade na uzorku od 600 do 800 ispitanika, a najozbiljnija do 1.500. Što veći uzorak, to su relevantniji rezultati. Građanima se postavlja i više od 100 pitanja da bi se dobio kvalitetan 'presek."
Izvor: Blic