Srbi pokupili nagrade u Puli
Očekivano Veliku zlatnu Arenu za najbolji film dobio je hrvatski film "Odbrana i zaštita", ali Zlatnu arenu za najbolju mušku ulogu dobio je Bogdan Diklić za lik Slavka u tom filmu. Sa gomilom nagrada u Beograd se iz Pule vraća i srpski reditelj Srdan Golubović koji sa "Krugovima" pokupio nekoliko Zlatnih arena, ali u manjinskom programu. Srdan je nagrađen za režiju, najbolju mušku ulogu (Leon Lučev) i najbolju manjinsku koprodukciju.
Čak je i publika bila u dilemi, ali je za najbolji film ipak nagrađeno hrvatsko ostvarenje "Kauboji", dok su Golubovićevi "Krugovi" kod ljubitelja sedme umetnosti u Areni bile bolje prihvaćeni od "Odbrane i zaštite". Priča o srpskom vojniku Srđanu Aleksiću koji je ubijen dok je branio komšiju Muslimana nikoga nije ostavila ravnodušnim, a žiri je u obrazloženju napisao da je u pitanju "moćan film koji nas podseća da herojstvo ima vrednost i da žrtva nije uzaludna."
Pored brojnih priznanja dodeljenih u pulskoj Areni, ove godine nagrada "Fabijan Šovagović" pripala je Radetu Šerbedžiji. Ovo priznanje je Društvo hrvatskih filmskih reditelja osnovalo 2000. godine kao uspomenu na čuvenog hrvatskog glumca Fabijana Šovagovića, a dodeljuje se glumici ili glumcu čije je delo ostavilo trajan trag u istoriji hrvatskog filma.
U obrazloženju Zlatne arene za režiju, žiri ističe da Golubović vešto vodi film koji ima više nivoa priča, dvostruko vremensko lice i mnoštvo odličnih likova i da je režija u svim segmentima rafinirana. Srdan je sa "Krugovima" već osvojio brojne nagrade na međunarodnim festivala od Sandensa u Americi i Berlinala do Pule.
Da će ovogodišnja filmska smotra u Pulskoj areni biti drugačija od svih prethodnih bilo je jasno još na otvaranju kada su se u Areni pojavili srpski glumci Dragan Nikolić, Milena Dravić, Ljubiša Samardžić, Mira Banjac, Neda Arnerić (bila je član žirija) i mnogi drugi. Publika ih je dočekala burnim aplauzom, a čak i hrvatski mediji priznali su da ovako nešto nisu očekivali. Kako piše "Jutarnji list" otvaranje uz srpske glumce, podsećanje na bogatu jugoslovensku filmsku prošlost uz marševe iz partizanskih filmova bilo je najbolje otvaranje festivala u poslednjih nekoliko decenija.
Prethodnih godina Hrvati su se trudili da publiku animiraju uz akrobate, slobodne penjače i pevače, ali uspeh je stigao tek sa srpskim glumcima koji su u Pulu došli posle 25 i više godina, prošetali Arenom kao nekad, uz aplauz publike. Festival u Puli, koji se jednom godišnje održava u rimskom amfiteatru poznatom kao pulska Arena bio je najznačajniji filmski festival u bivšoj Jugoslaviji, a prvi put nije održan 1991. godine zbog početka rata u Hrvatskoj.
Već iduće godine ponovo je zaživeo na istom mestu i od 1992. godine je preimenovan u Filmski festival Pula. Nekoliko puta je menjao ime, a 2001. godine konačno dobija ime Festival hrvatskog i evropskog filma pod kojim se održava i danas.
Izvor: Vesti online