Afera Sartid: Kolesaru 48 sati pritvora
Tužilaštvo za organizovani kriminal donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv Kolesara zbog sumnje da je izvršio krivično delo zloupotreba službenog položaja i predložilo sudiji za prethodni postupak da mu se odredi pritvor radi neometanog vođenja krivičnog postupka, saopštio je tužilac Miljko Radisavljević.
Bivši predsednik Trgovinskog suda u Beogradu Goran Kljajević, koji se danas odazvao pozivu tužilaštva, nije danas saslušan u Tužilaštvu za organizovani kriminal, a o istrazi protiv njega biće naknadno odlučeno, napomenuo je Radisavljević.
Tužilac je ukazao da je policija podnela dopunu krivične prijave protiv Kolesara i Kljajevića zbog sumnje da su izvršili krivično delo zloupotreba službenog položaja u vezi sa pritvatizacijom "Sartida".
Radi se o dopuni krivične prijave koju je MUP ranije podneo Okružnom javnom tužilaštvu sada Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, a na osnovu koje se vodi istraga protiv više lica, takođe u vezi sa prodajom preduzeća Sartid, pojasnio je on.
Međutim Tužilaštvo za organizovani kriminal je juče obavešteno da je Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje takođe vodi istragu u vezi sa Sartidom, protiv Kljajevića podnelo zahtev za proširenje istrage u tom predmetu, naveo je Radisavljević.
On je napomenuo da se čeka odluka istražnog sudije Višeg suda o zahtevu za proširenje istrage. Ukoliko istražni sudija prihvati predlog Višeg tužilaštva, istraga protiv Kljajevića biće nastavljena u Višem tužilštvu, odnosno sudu.
Prva sporna stvar u privatizaciji Sartida je što je kompanija 2003. prodata neposrednom pogodbom za 23 miliona evra američkom Ju-Es stilu, dok su dugovi od 1,7 milijardi dolara preneti na državu.
Kako B92 saznaje, Kolesar je osumnjičen da je zloupotrebio ovlašćenja šefa kabineta predsednika Vlade, da je inicirao i svojim uputstvima naložio pokretanje stečaja i prenošenje mesne nedležnosti s Trgovinskog suda u Požarevcu na Trgovinski sud u Beogradu kako bi lakše kontrolisao stečaj.
Stečajni postupak pod njegovim i nadzorom Gorana Kljejvića po hitnom postupku sproveden je u Trgovinskom sudu u Beogradu. Kljajević je, kako saznaje B92, kao predsednik trgovinskog suda samoinicijativno 27. marta 2003. godine doneo rešenje o skidanju svih hipoteka i zaloga nad imovinom Sartida i tako stvorio preduslov da se Sartid proda bez tereta i dugovanja. Kako saznajemo, očekuje se i procesuiranje svih ostalih koji su učestvovali u aferi Sartid, a koji su obuhvaćeni dosadašnjim detaljnim proverama radne grupe.
Božidar Đelić, Miroljub Labus i Nemanja Kolesar saslušani su krajem prošle godine u policiji u vezi sa spornom privatizacijom "Sartida“.
Nakon saslušanja, Miroljub Labus gostujući u Kažiprstu B92, je rekao da je u policiji saslušan u svojstvu građanina, jer savezna vlada u kojoj je on bio potpredsednik nije imala ingerencije da odlučuje niti o jednom republičkom preduzeću.
Prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić je u januaru ove godine najavio nove istrage spornih privatizacija, rekavši da su uz Sartid, sledeći na redu Luka Beograd i Veterinarski zavod.
Ministar za privatizaciju u vreme operacije "Sartid“ bio je Aleksandar Vlahović, direktor Agencije za stečaj, likvidaciju i sanaciju banaka bio je Nemanja Kolesar, nekadašnji šef kabineta Zorana Đinđića, a ambasador SAD u Beogradu bio je Vilijem Montgomeri.
Sve je počelo 8. marta 2002. godine, potpisivanjem pisma o namerama o strateškom partnerstvu, koje su potpisali tadašnji direktor "Sartida“ Živomir Novaković, predsednik "Ju-Es stila Košice“ Džon Gudiš i u to vreme ministar za privatizaciju Aleksandar Vlahović.
Ovim potpisom slovačka kompanija je stekla ekskluzivno pravo da pet godina upravlja proizvodnjom "Sartida“ i da ubira dobit, a da pritom ne snosi nikakvu odgovornost za eventualno loše poslovanje. Takođe, ova kompanija dobila je pravo i da, u slučaju prodaje "Sartida“ nekom drugom, još sedam godina upravlja železarom.
Dosadašnja istraga u ovom slučaju došla je do saznanja da je uvođenje "Sartida“ u stečaj bilo namerno i da je cilj bio da se smanji kupovna cena. Predsednik "Ju-Es stila Košice“ Džon Gudiš objašnjavao je da u "Sartidu“ nema proizvodnje, da ima viška zaposlenih, da je za isti proizvodni kapacitet u Americi dovoljno 2.000 radnika, dok je u "Sartidu“ bilo 10.000 zaposlenih, ne pominjući pritom da radnik u Americi košta ovu firmu 16,98 dolara na sat, dok je satnica radnika "Sartida“ samo 0,30 dolara.
Ubrzo se "Sartid“, 2003. godine, i to za 23 miliona evra, obreo u rukama „Ju-Es stila“.
Austrijski koncern "Fest Alpine“ je krajem devedesetih procenio vrednost "Sartida“ na 430 miliona dolara i bio zainteresovan da kupi smederevsku železaru.
Pošto je, ipak, procenjeno da je ova cena previsoka, angažovane su dve revizorske kuće - Ekonomski institut iz Beograda, u vlasništvu Danka Đunića, i srpski "Deloit i Tuš“. Ekonomski institut je procenio vrednost kapitala matičnog preduzeća "Sartid“ AD na 57,6 miliona dolara, bez zavisnih kompanija "Beli limovi“ i "Luka Smederevo“.
Savet za borbu protiv korupcije upozoravao
Prodajom smederevske železare "Sartid“ u postupku stečaja, koju je zajedno sa još šest zavisnih preduzeća otkupila kompanija "Ju-Es stil“, bavio se i Savet za borbu protiv korupcije.
Kupoprodajna cena od 21,3 miliona dolara mnogima se učinila niska, a pogotovo posle saznanja da je kupac oslobođen svih dugova, koji su se u to vreme procenjivali na 1,7 milijardi dolara. Radilo se o krupnoj korupciji, u koju su bili umešani najviši predstavnici države, koji su uz podršku sudova omogućili stranoj kompaniji da ostvari veliku protivpravnu dobit, piše u izveštaju Saveta o privatizaciji "Sartida“.
Izvor: B92