Digital 2017 – Ejub Kučuk: Ne mislim da je odrastanje na društvenim mrežama ključno za poznavanje i preuzimanje neke industrije

0

Četvrtu godinu zaredom Color Media Communications organizuje „Digital“, regionalnu konferenciju o trendovima u telekomunikacijama i medijima.

Ovogodišnji – #Digital2017 – trajaće 2 dana – 07. i 08. septembra (četvrtak i petak) i okupiće najznačajnija imena iz ovih oblasti iz celog regiona kao i brojne goste iz inostranstva.

Konferencija se održava u Hotelu Metropol u Beogradu.

Ovogodišnju konferenciju otvoriće prvog dana – Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja u Vladi Republike Srbije i Džulija Patriša Fini, ambasadorka Australije u Beogradu, a drugog dana – Branko Ružić, ministar uprave i lokalne samouprave u Vlade Republike Srbije i Alona Fišer-Kam, ambasadorka Izraela u Beogradu

Tokom dva dana u okviru devet panela i nekoliko studija slučaja i prezentacija, stručnjaci iz različitih oblasti govoriće o trendovima u telekomunikacijama, medijima i tehnologiji, budućnosti filma i bioskopa u digitalnom dobu, revolucijama na društvenim mrežama, marketinškoj i medijskoj sceni i njenoj budućnosti, kao i o kriznom komuniciranju, Uberu, gorućim temama IT scene i drugo.

Drugog dana konferencije, u petak 7. septembra, u panelu „Millennialsi u regionu žilavih baby boomersa: Zašto kasni smena generacija na medijskoj i marketinškoj sceni“ učestvovaće i Ejub Kučuk, strateški konsultant za oglašavanje, PR, društvene medije, kriznu komunikaciju, političko oglašavanje i upravljanje reputacijom

Kako gledate na to što kasni smena generacija na medijskoj i marketinškoj sceni? Da li su mladi odlučili da pre rade za strane kompanije i agencije i šta je razlog tome?

– Pitanje je jako teško, mnogo je odgovora, a vjerovatno nijedan nije tačan, ali znanje, lova, iskustvo i networking bih najprije izdvojio kao razloge. Prije 6-7 godina pojavilo se jako mnogo digitalnih agencija čiji su osnivači bili jako mladi ljudi. Zaprepastili su nas svojim znanjem, na brzinu osvojili simpatije, kreirali jako dobre digitalne kampanje…, a onda su stali i izgubili se iz više razloga:
• preskočili su ili su mislili da mogu preskočiti neke korake u poslovnoj, kreativnoj, iskustvenoj evoluciji koju svi moramo proći. S druge strane, zatekli su one koji upravljaju tržištem i koji nisu još toliko evoluirali da shvate šta sve mladi znaju. I onda smo došli do situacije da mladi koji znaju sve o digitali, da nude fenomenalne kampanje, a da ne mogu objasniti onima koji upravljaju novcem da su njihove strategije bolje od znanja i perfoermansi velikih, tradicionalnih marketara.
• Njihove su strategije previše bile oslonjene na digitalno komuniciranje, na ideje i savremene tehnologije, u potpunosti su podcijenili važnost i snagu tradicionalnih medija. Ne smijemo zaboraviti da se u zemljama odakle potiču veliki brendovi, novine i časopisi se još uvijek čitaju (zasigurno to brand manageri rade), radio sluša, a TV gleda. Posljednje godine su pokazale da se cijela industrija daleko sporije transformiše nego što bi mnogi, koji su tek ušli u industriju oglašavanja i koji su digitalno opredijeljeni, željeli. Tu negdje nastane frustracija mladih jer ih “budžetlije” ne razumiju, a i frustracija velikih jer ovi mladi ne kontaju značaj dobrog članka, objave u TV vijestima, sponzorstva na radiju, billboarda i ostalih OOH sredstava kad čekamo u kolonama pa “piljimo” u poznate ličnosti koje drže proizvod u ruci, degustacija bez kojih ne možete lansirati novi prehramben proizvod ili piće. Čak i u digitalnom svijetu “referrals” i direktne posjete bazirane na reputaciji donose daleko bolje rezultate od posjeta koje dodju putem oglašavanja.
• Veliki igrači, tradicionalne agencije i senior kadar koji decenijama upravlja novcem se daleko brže transformisao i “pojeo” male, mlade i neiskusne, da ovi ni danas nisu svjesni šta se dogodilo. Večina “tradicionalnih velikih igrača” je pokupilo kadrove malih agencija koje nemaju nikakvu lojalnost . Gdje nisu mogli preuzeti ljude, preuzeli su agencije jer mladi nisu napravili nikakvu akumuluaciju kapitala, ali su vidjeli lijepi život u velikim agencijama. Neke su zakočili dobrim odnosom s vlasnicima budgeta (networking iz prve rečenice 🙂 ), pa su mladi i mali morali da se uklope u industriju gdje vladaju stari, dobro umreženi, bogati i veliki.
• Posljednja tačka, ali možda i najvažnija, je da večinu mladih, roditelji i škola nisu naučili da rade od jutra do sutra, nisu ih naučili šta znači sticanje iskustva koje traje jako dugo i da novac dođe kada neki profesionalac u sebi skupi znanje, iskustvo, veze te da iz toga proističe kvalitetno strateško planiranje. U želji da se što prije “opare” oni skaču s cvijeta na cvijet, zbog novca mijenjaju agencije, profesije, a za par godina postanu oni koji znaju svasta pomalo i nista kako treba.
Rapisao sam se više nego što sam mislio, a nisam ni na početku. Tema je jako široka i kompleksna, pa ću stati prije nego nekoga naljutim :-).

U nekim oblastima bili ste najmlađi, ali opet uspešni. Kako ste tada na to gledali?

– Da, bio sam najmlađi u mnogo oblasti, jako mlad sam stvorio veliki biznis, ali nikad nisam o sebi imao preveliko mišljenje. Bio sam sretan zbog šanse da radim s najboljim, da učim od najboljih, po cijelu noć nisam mogao spavati nakon sastanka sa ljudima koji su decenijama duže od mene u oglašavanju. Mene nikad nije interesovala veličina biznisa, niti novac koji obrćemo, niti pozicija na tržištu. Kao tada i danas me pokreću izazovi, ono što naučim o brendovima i proizvodima, način ponašanja ciljnih skupina, način uticanja na njihovu svijest i podsvijest te pozicioniranja proizvoda i brendova koje promoviram kao “top of mind”. Uvijek su me interesovali procesi, uspjeh kampanja, podizanje prodaje ili osvajanje izbora. Tako bi trebalo biti :-). Jedino što se kod mene promijenilo je da, nakon svega, mnogo više cijenim starije i iskusnije od sebe.

S obzirom na to da su milenijalci odrasli na društvenim mrežama, vidite li njih kao buduće kreatore sadržaja i kao bitan faktor u istraživanju tržišta?

– Ne mislim da je odrastanje na društvenim mrežama ključno za poznavanje i preuzimanje neke industrije. Da bi neko kreirao sadržaj koji je relevatan za ciljne skupine i dalje je veoma važno da ima uređivačke sposobnosti, da zna prepoznati pravu temu, da zna kako se pravi sadržaj, da ovlada različitim tehnologijama i opremom za snimanje sadržaja, da ima iskustvo u radu i da strateški razmišlja o brendu te kako vrijednosti brenda da prenese na sadržaj koji kreira… Ne smijemo zaboraviti da komunikacija ne ovisi o ljudima koji kreiraju, nego o onima koji odlučuju o sadržaju koji se kreira i za koju ciljnu skupinu se kreira. Bez obzira kojoj generaciji pripadali, vlasnici budgeta vide svijet kroz povečanje svijesti o brendu, komuniciranju pozitivnih vrijednosti, izbjegavanju kriznih situacija, a sve sa ciljem povečanja prodaje i profitabilnosti koju traže dioničari (99% najvećih oglašivača, medija i najvećih agencija su dionička društva). I da, mislim da su oči uprte u društvene mreže i Facebook, a ja u svojoj kući vidim da su YouTube i Netflix ubjedljivo dva največa brenda kod mladih osoba.

Smatrate li, s druge strane, da su domaće regionalne kompanije shvatile koliko su velika i značajna ciljna grupa upravo milenijalci?

– Nego šta nego su shvatili. Svaka kompanija koja ima rast prodaje i profitabilnosti zasigurno jako dobro poznaje svoje ciljne skupine, vrijednosti koje im treba približiti, proizvode i usluge koje im treba ponuditi, kako prodati, kako upravljati skladištem i rezervama… Naše je samo da im upakujemo poruke, da im predložimo, a ponekad da realizujemo kreativne i strateške pristupe najsigurnijeg, najpovoljnijeg i najučinkovitijeg dosega do ciljnih skupina koje nam zadaju. Oni koji nemaju rast prodaje i profita, zasigurno griješe u mnogo više stvari nego što je to oglašavanje :-).

Program, učesnike, informacije o prijavi i kotizacijama možete pronaći na zvaničnom sajtu www.digital2017.rs, a kotizacije kupiti i putem www.gigstix.com

Slični članci

Ostavite komentar

Your email address will not be published.