Lubarda

Slepi guslar koji vas netremice gleda, crnogorski kamen što se pretvara u magični cvet, silni konji koji se igraju, Kosovska bitka u kojoj su svi pobednici i svi poraženi, vatrena snaga i anđeoska krhost, sve to su slike Petra Lubarde 

Dela u kojima svaki detalj ima duboko značenje, ako dobro vidite. 

Otkrićete još jednu dimenziju sopstvenog bića na izložbi upriličenoj u galeriji “Beograd" na Kosančićevom vencu, povodom 100 godina od rođenja Petra Lubarde. Postavka, istoričara umetnosti Zdravka Vučinića, koju čine 52 Lubardina dela je rekonstrukcija izložbe iz 1951. godine.

Jedinstvena estetska vizija, nove tendencije, raskid sa socrealizmom, osećaj za monumentalnost i epska dimenzija rada, kažu o Lubardinom delu sve istorije umetnosti, koje ovog slikara svrstavaju u sam vrh plejade najznačajinijih srpskih slikara 20. veka.

Sve to je Lubarda i pre svega suptilni umetnik koji kroz svoje radove i osobenu tehniku govori o svetlosti, najskrivenijim tajnama, radostima i bolima čoveka. 

“Motiv, je ono što daje snagu svakom čoveku da prevaziđe prepreke, a najjača vrednost Lubardinog dela jeste u čistoti motiva i oslobođenosti bilo kakve demagogije”, rekao je Vladeta Janković, otvarajući izložbu, u ime predsednika vlade Srbije, Vojislava Koštunice.

Mnogo emocija, podsećanja, slike pored kojih, ako shvatate šta je umetnost, morate znati kako da stojite i kako da ih posmatrate. Uzavrelim strastima, nežnostima u svakom potezu ali i neobjašnjivim mirom pleni Lubarda svoju publiku. 

Od Lubardine smrti, 1974. godine u Beogradu, pa do sada organizovana je samo jedna izložba posvećena Lubardinim delima.

Centralno mesto zauzima slika Kosovski boj, Selo Čekanje. Kanjon Morače, Razgrani konji, Cetinje. Kroz Lubardine slike vidite i delo freskopisaca Sopoćana i Mileševe, principe Nadežde Petrović i Đure Jakšića…

Vera Dorner, sestra Petra Lubarde previše ponesena podsećanjem i emocijama da bi razgovarala s novinarima. 

Autor postavke Zdravko Vučinić priča nam da sa distance više od pola veka iz objektivnih razloga nije bilo moguće načiniti potpunu rekonstrukciju. 

“Neke od slika su odavno u muzejima, ustanovama različitih namena, privatnim zbirkama”, objašnjava Vučinić. Kao ključne Lubardine slike u ovoj postavci on izdvaja Selo Čekinje, motive iz Crne Gore, Cetinje... 

“Ono što Lubardu čini najviše svojim, što ga razlikuje od drugih, to je njegovo osećanje života i njegova ideja o njemu. U akordima plavog, belog, zlatnožutoog, crvenog i zelenog ima toliko optimizma da odmah osećamo slikara našeg podneblja i naše sredine… Lubarda je kao čovek i umetnik u radosnom uzbuđenju pred jednom novom humanističkom koncepcijom sveta, kojoj se teži”, jasno kaže u recenziji kataloga iz 1951. godine Miodrag B. Protić. 

Izložba koju će svaki istinski ljubitelj čudesnog Lubardinog sveta pogledati nekoliko puta… 

Povodom stogodišnjice Lubardinog rođenja, Javno preduzeće PTT Srbije plasiraće marku sa likom umetnika (fotografija) i slikom “Igra konja” u pozadini. Lepa prilika da se neko i nehotice upozna s delom ovog umetnika i možda otkrije neku novu dimenziju sveta i čoveka… 

Tokom trajanja izložbe, do 26. avgusta, u galeriji će biti izložena i bista Petra Lubarde, rad vajara Kolje Milunovića. 

Tekst: Danijela Tadić
Foto: Sanja Knežević

Pogledajte još