Stopiran dijalog Beograda i Prištine: Institucionalna kriza na Kosovu ocenjena kao uzrok

Kako piše Blic, Kosovo je zbog nemogućnosti da izabere vladu zapalo u institucionalnu krizu zbog koje je u zastoju i dijalog Beograda i Prištine, ocenjuju analitičari na KiM.

Političke stranke su podeljne u dva suprotstavljena bloka na čelu sa Demokratskom partijom Kosova Hašima Tačija i Alijansom za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja od kojih svaki tvrdi da ima većinu i da će formirati vladu Kosova.

Proces formiranja Specijalnog suda za ratne zločine koje je počinila takozvana OVK je takođe je u zastoju, a analitičari navode da zbog ovoga i drugih problema "bledi imidž" Kosova na međunarodnom planu.

Uz to, mediji izveštavaju da je Kosovo ovih dana suočeno i sa najopasnijim vidom radikalizma i ekstremizma o čemu svedoče i poslednja hapšenja, dok je posle izveštaja glavnog tuzioca Klinta Viljamsona krenulo i licitiranje sa imenima potencijalnih osoba koja će biti na optuzeničkoj klupi, a pominjani su i i glavni komandanati OVK na čelu sa Tačijem.

Komentarišući institucionalnu blokadu, direktor Centra za Balkanske studije u Prištini i redovni kolumnista dnevnika "Zeri" Fadilj Lepaja rekao je Tanjugu da DPK Hašim Tačija sa svojim novim, "po mnogočemu čudnim" partnerima, nema dovoljan broj, odnosno ima samo trećinu poslanika, iako ima potpunu kontrolu u društvu, čak i nad medijama i takozvanim civilnim drustvom.

Politička pijaca

- To je postigla pozivajući se na ratne zasluge, posleratne, narocito onih za proglasenje nezavisnosti. S druge strane nova koalicija oko Demokratskog saveza Kosova nije složna oko ciljeva i prioriteta nove vlade za koju oni imaju dovoljan broj poslanika - kaže Ljepaja.

Prema njegovim rečima "broj" njihovih poslanika je uslovljen ustupcima koje traži narocito pokret Samoopredeljenje.

Srpska zajednica, ocenio je, pokušava da nađe ravnotežu nakon Tačijeve vlade i time postigne pregovaračku poziciju koja bi pogodovala ciljevima srpske zajednice na Kosovu.

- Tako se, uz rezerve međunarodne zajednice prema nekim ciljevima pokreta Samoopredljenje sve to pretvorilo u pravu političku pijacu u kojoj se Tačijeva DPK nudi svima, nudi čak i položaj predsednika vlade ali opet ne uspeva da prikupi dovoljan "broj" da bi sastavila vladu - rekao je analitičar.

S druge strane, nova koalicija ne stiže da napravi prioritete prihvatljive za sve, dodao je on.

- U takvoj situaciji svi prave računice, a aktualna koalicija na vlasti je postala destruktivna pokusavajući da sačuva vlast po svaku cenu - kaže Ljepaja.

On smatra da su nedavna hapšenja ekstremista na KiM bila ishitrena i neselektivna po principu "uhapsi svakog sa bradom" i da borba protiv ekstremizma ili terorizma ne daje rezultate kad se u to uvlači celo društvo i uz toliku buku.

Odlazak veterana s ratnim zaslugama

- Nažalost ja mislim da je to samo loša propaganda koja ide u korist baš ekstremistima. Naime, nije isključeno da je sva ta buka u funkciji prikrivanja institucionalne blokade, ali i drugih važnih procesa koji se u društvu dešavaju, a to je odlazak jedne grupe zvaničnika koji su mislili da zbog svojih ratnih zasluga imaju pravo da budu iznad zakona - kaže Ljepaja.

Po njegovom mišljenju dijalog u Briselu bi trebalo da bude nastavljen, iako je, kako ocenjuje dosada bio prilično "neiskren", a obe strane odugovlačile proces često prihvatajući dogovor tek pošto bi potpuno izmenile suštinu nekog pitanja.

- Po mom mišljenju razgovore treba da vode snage okrenute budućnosti i Evropi a ne oni koji cepidlače oko proslosti. Prošlost je stvar istorije ili zakona. Tu politika nema mnogo posla. A budućnost je zajednička za sve narode Balkana - zaključio je on, uz ocenu da "Srbija neće moći u EU sa teretom Kosova na svojim plećima kao ni Priština dok ne sredi odnose sa srpskom zajednicom na Kosovu".

Pogledajte još