OBRATITE PAŽNJU NA OSAM SIMPTOMA: Šta sve može da ukaže na oštećenje jetre?

Prema pisanju Globalnog instituta za bolesti jetre, postoji oko 100 vrsta ove bolesti. I dok će mnogi to stanje povezivati sa konzumiranjem alkohola, većina osoba koje pate od oštećenja jetre nije nikad pila alkohol.

Najbrže rastuća bolest probavnog sistema je nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) koja nastaje kao posledica "modernog načina života".

Statistički podaci pokazuju da ova hronična bolest jetre u zapadnom svetu pogađa 34 odsto opšte populacije, od čega su 25 odsto odrasli, a čak 10 odsto deca, 55 odsto osoba sa dijabetesom tipa 2 i 75 odsto gojaznih osoba.

Smatra se da će za otprilike desetak godina zbog rastućeg broja ljudi sa metaboličkim sindromom NAFLD biti vodeća indikacija za transplantaciju jetre zbog ciroze jetre i primarnog karcinoma jetre koji nastaju kao posledica NAFLD.

Jetra je jedan od ključnih organa, i iz našeg organizma neprestano eliminiše toksine. Takođe, ona filtrira krv iz creva i obrađuje i hranljive supstance koje se pretvaraju u energiju.

Detoksikacijski proces koji jetra izvodi ima dva koraka - prvi je da proizvodi određene enzime koji toksine čine manje lošim za naš organizam, dok drugi korak spaja te toksine sa molekulima zbog čega se lako izbacuju iz organizma.

Drugim rečima, jetra je vrlo zaposlen organ koji zbog povećanog unosa toksina u organizam, bilo putem hrane ili iz spoljašnje sredine, može usporeno da radi.

1. Šećerna bolest ili dijabetes

- Ovo stanje se često povezuje sa bolestima jetre - ističe stručnjak dr Stiven A. Harison.

Radi se o stanju kada telo nije u mogućnosti da kontroliše šećer u krvi što znači da će ga u krvi biti previše.

2. Gojaznost

Ovo je još jedno stanje karakteristično za osobe koje imaju oštećenu jetru.

Prema pisanju Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), oko 42 odsto Amerikanaca se smatra gojaznim, što znači da se radi o indeksu telesne mase iznad 30.

3. Hipertenzija

Hipertenzija je povišeni krvni pritisak koji se definiše kao vrednost sistoličkog "gornjeg" pritiska trajno višeg od 140, ili dijastoličkog "donjeg" krvnog pritiska trajno višeg od 90.

Hipertenzija se naziva i "tihim ubicom" jer često nema jasne simptome. Osim što oštećuje krvne sudove, povišeni krvni pritisak takođe može da ošteti mozak, oči i bubrege. Prema rečima dr Harisona, u pitanju je jedno od tri glavna stanja koja se povezuju sa bolestima jetre.

4. Crna akantoza

Bolesti jetre će se često klinički manifestovati kroz razne kožne probleme, a jedan od njih je i crna akantoza.

To je naziv za tamno-smeđe, tamno-sive ili crne slojeve koji se stvaraju oko nabora kože ili mekom tkivu. Najčešće se pojavljuje na pazuhu, preponama ili vratu, a potamnela koža može da bude i zadebljala.

5. Paučinaste vene

Paučinaste vene su mali krvni sudovi koji se prepoznaju po ljubičastim, plavim ili crvenim crtama. Slične su proširenim venama, ali su manjeg prečnika i ne mogu da se napipaju.

Paučinaste vene češće nastaju kod žena nego kod muškaraca, a mogu da ih izazovu i razni faktori uključujući porodičnu anamnezu, probleme sa cirkulacijom, starost, trudnoća, izloženost suncu i gojaznost, ali može i da bude problem koji je povezan sa oštećenjem jetre.

6. Žutica

Žutica, poznata i kao žutilo beonjača ili kože. Nastaje kada jetra više nije u mogućnosti da proizvodi bilirubin, prirodnu hemikaliju koju proizvode crvena krvna zrnca, pa se ona nakuplja u očima i na koži.

Ovo je simptom ozbiljnije bolesti jetre, a može da dođe i do zastoja u radu ovog organa.

7. Nadimanje stomaka

- Ovo može da bude još jedan znak napredne bolesti jetre, a radi se o povećanom nadimanju u području stomaka ili donjih ekstremiteta - ističe dr Harison.

8. Mentalni problemi

Bolesti jetre mogu da se odraze i na mentalno zdravlje, pa može da se dogoditi i da primetite da zaboravljate ili da više niste "potpuno svoji".

Što bi trebalo uraditi kada se primete ove promene?

- Ako primetite bilo koje od ovih promena, svakako odmah potražite pomoć lekara, a sve anallize koje ćete uraditi će pokazati da li se radi o bolesti jetre - savetuje dr Harison.

Izvor: N1/Ordinacija.hr
Foto: Ilustracija/Pexels.com

Pogledajte još